UVOD U REZIDBU BILJA

(osnovna pravila i korisni savjeti)

 

Održavanje drveća, grmlja i penjačica uključuje rezidbu koju je potrebno obavljati čitavog njihovog života.
Tijekom prvih godina života biljke služi za poticanje razvoja i oblikovanje, a kasnije treba osigurati da se rast ne odvija na štetu cvjetanja i stvaranja plodova.
Obavljamo je kod sadnje, tijekom rasta, kako bi uspostavili ravnotežu između vegetativnih i rodnih pupova, potaknuli stvaranje cvjetova i plodova, kod pomlađivanja…
Poboljšavamo kvalitetu i veličinu cvjetova, plodova, listova i stabljika, tj. utječemo na ukupan izgled i zdravlje biljke.
Ne zahtijevaju sve vrste rezidbu svake godine, ali ako to ne činimo redovito postat će glomazne, neproduktivne, podložne bolestima i neuredno će rasti.
Biljke koje se redovito orezuju biti će zdravije od onih koje se zanemaruju. Mrtvi izdanci narušavaju izgled grmova, drveća i penjačica i postaju izvor bolesti i štetnika.
Orezivanje često koristimo za ograničavanje rasta biljke gdje se grane režu kako ne bi prerasle prostor koji im je predodređen.
Rezidba je vrtlarska tehnika koja se često smatra kompliciranim poslom velikih stručnjaka dok je to zapravo logičan proces koji je lako razumjeti i primijeniti ako poznajemo zahtjeve pojedine biljne vrste i znamo što želimo postići.

VRIJEME REZIDBEkako pravilno orezati vrt

U umjerenoj klimi hladnoća je glavni faktor koji određuje kada je najbolje vrijeme za orezivanje.
Ovisno o vremenu kada se obavlja razlikujemo dvije glavne vrste rezidbe:
1. Zimska rezidba ili rezidba ”u suho” – obavlja se u vrijeme mirovanja vegetacije. Možemo ju vršiti od jeseni do proljeća dok ne krenu pupovi. U praksi se najčešće obavlja u rano proljeće nakon što prođu jake zimske hladnoće.
2. Ljetna rezidba ili rezidba ”u zeleno” – obavlja se u razdoblju vegetacije. Popravljaju se i dopunjuju učinci rezidbe u mirovanju. Poboljšava se osvijetljenost krošnje kako bi osigurali kvalitetu cvjetova i plodova te zametanje rodnih pupova za sljedeću vegetaciju. Za neke uzgojne oblike je obavezna.

CILJEVI REZIDBE

1. Oblikovanje mladoga grma ili stabla – potrebno je kod ukrasnoga grmlja koje raste na ”stabljici”. Orezuje se kako bi dobili puni i čvrsti grm i pri tome ne vodimo previše računa o cvatnji. Najprikladnije je u proljeće.
Kod drveća je potrebno dobiti stablo koje je ravno i čvrsto. Posebno je bitno formirati dobar raspored glavnih grana kako bi dobili osnovu za mnogostruko grananje koje će donositi plodove. Takva sIspravno rezanje granae rezidba primjenjuje tijekom mirovanja vegetacije i izvan razdoblja mrazova (najbolje u ožujku).
2. Održavanje grma ili stabla (očuvanje dobrog zdravlja i skladnog oblika) – ako grmlje i drveće ne orezujete postat će neuredno. Mnogobrojne grane će krošnju učiniti pregustom, a središnje grane neće biti dovoljno osvijetljene niti prozračene te će biti podložne bolestima i nametnicima. Cilj ove rezidbe je održati biljku zdravom i sačuvati njezin skladan oblik.
3. Pomlađivanje starih ili zapuštenih stabala – rezidbu za pomlađivanje možete primijeniti kod starih i zapuštenih, ali i kod onih stabala koja su bila oštećena od vjetra ili mraza. Glavne se grane režu do svoje osnove, blizu točke grananja. Vršimo ga u ožujku. Rezanje grana uz deblo
4. Pomlađivanje grmlja – jača se rezidba primjenjuje otprilike svakih deset godina. Živicu je u proljeće potrebno skratiti za polovicu njezine visine. U početku će izgledati ogoljelo, ali će se poslije pomladiti. Nakon takvog tretmana treba pustiti da se postupno povećava (5 – 10 cm svake godine).
Pomlađivanje podnose sve vrste drveća i grmlja osim crnogorice.
5. Umjetnost oblikovanja grmova, ”topiary” – rezidba grmova u obliku skulptura. Možemo formirati različite geometrijske oblike. Zahtijeva više upornosti i redovitu rezidbu kako bi održali oblik. Kod složenijih oblika nije dovoljno samo orezivanje, potrebno je primijeniti konstrukciju od željeznih žica na koju ćemo pričvršćivati grane.

REZIDBA PO BILJNIM SKUPINAMA

1.Rezidba grana uz deblo ispod grane Grmovi i živice – u početku ih orezujemo kako bi formirali puni i čvrsti grm dok je kasnije u životu potrebna tek redovita rezidba kako bi održali željeni oblik. Ako grane odrežete veoma kratko potaknut ćete snažan rast, a ako primijenite blagu rezidbu ograničit ćete rast. Kod živica je rezidbom važno potaknuti to da baza grma bude puna stabljika i prekrivena lišćem. One koje se ne orezuju mlade kasnije u životu imaju gole i neugledne baze.
2. Cvjetajući grmovi i živice – trebaju orezivanje svake godine kako bi potaknuli cvjetanje i obično traže više orezivanja od stabala. Vrijeme rezidbe se utvrđuje prema sezoni u kojoj cvjetaju. Grmlje koje cvjeta rano u godini može se orezivati čim cvjetovi uvenu dok ono koje cvjeta u kasno ljeto i jesen ne orezujemo sve do kasne zime ili ranog proljeća. Razlog takvog postupanja je mraz koji bi oštetio mlade izdanke koji bi se razvili orezivanjem neposredno nakon što cvjetovi uvenu.
3. Ukrasna stabla – potrebno ih je manje orezivati od grmova, a samo neka traže redovito orezivanje. Nužno je orezivati u prvim godinama kako bi stvorili dobar raspored glavnih grana što je osnova za mnogostruko grananje. Obavezno treba popravljati eventualne štete nastale u zimskom razdoblju.Rezidba grana uz deblo odozgo ukoso
4. Stabla voćaka – traže mnogo više brige od ukrasnih stabala. Bitno je uspostaviti ravnotežu između rasta i rodnosti, odnosno pravilan omjer između vegetativnih i generativnih (rodnih) pupova. U prvim godinama je potrebno pažljivo orezivanje kako bi formirali odabrani uzgojni oblik. Treba stvoriti dobar raspored glavnih grana koji ćemo narednih godina održavati. Kako bi sačuvali uzgojni oblik, kvalitetu ploda i zdravlje voćke nužna je redovita rezidba. Za neke uzgojne oblike obavezna je i ljetna rezidba.
5. Penjačice – mnoge traže tek rijetko orezivanje. Nakon sadnje stabljike skratite za jednu trećinu kako bi potaknuli razvoj novih i jačanje postojećih. Na kraju sezone rasta stabljike orezati za polovinu, a slabe i jalove drastično skratiti. Ako na godinu ne počnu snažno rasti potrebno je ponavljati ovakav postupak sve dok ne dobijemo snažnu okosnicu od stabljika.

SADNJA I REZIDBA

Litrimming damaged roots at plantingstopadno drveće i grmlje kupljeno s golim korijenjem trebalo bi saditi između studenoga i ožujka. Pri sadnji se primjenjuje postupak prikraćivanja korijena što potiče stvaranje mnogo malih korjenčića koji osiguravaju dobru ishranu i učvršćivanje biljke u tlo. Grane treba prikratiti za jednu trećinu njihove duljine.
Zimzeleno drveće i grmlje kupljeno s korijenjem u grudi zemlje trebalo bi posaditi u proljeće, najbolje u ožujku.  Ne orezujemo.
Bilje kupljeno u posudi zemlje ”možemo” zasaditi u svako doba godine. Grane orezujemo tako da volumen krošnje bude podjednak volumenu korijenja.
Ako sadite cvjetni grm ne orezujte ga ako je u fazi pupanja ili cvjetanja.

ALAT I PRIMJENA

Da bi rezidba bila uspješna, uz znanje i vještinu potreban je i odgovarajući alat. S neprikladnim i lošim alatom teže ćemo izvoditi radove, a biljci ćemo nanijeti oštećenja preko kojih će lakše ulaziti bolesti i nametnici.
Osnovni pribor čine:
1. Vrtlarske škare (voćarske škare) – imaju dvije oštrice i moguće je rezati grane do debljine 3 cm. Manje gnječe tkivo pa je rez glađi i brže zacjeljuje. Škare s jednoAlat za rezidbum oštricom i nakovnjem nemojte koristiti za rezidbu jer njihov rez nikada nije uredan. Za rezanje nedostupnih grana na visini koristite voćarske škare na dugoj dršci koje se pokreću s razdaljine pomoću konopa.
2. Škare s produženim ručkama za rezanje debljih grana – rad ovim škarama je izrazito brz i djelotvoran. Mogu zamijeniti pilu za rezanje grana srednje debljine. Imaju jednu oštricu dok je druga strana tupa i služi kao oslonac. Zbog takvog sistema dolazi do nagnječenja tkiva biljke pa je ranu potrebno obraditi voćarskim nožem (hipom).
3. Voćarski nož (hipa) – služi za zaglađivanje rana nastalih rezanjem debljih grana kako bi stvorili uvjete za brže i bolje zacjeljivanje rana.
4. Voćarska pila – ima ih različitih dimenzija i oblika, no najbolja je ona ”univerzalna” koja se može sklopiti kada ju ne koristimo kako ne bi došlo do slučajnog ozljeđivanja. Mora biti od kvalitetnog čelika kako bi rez bio čist, a tkivo nenagnječeno.
5. Škare za živicu – koriste se za šišanje živice sa sitnijim ili malim lišćem. Živice velike duljine moguće je šišati električnim škarama. Za živicu s velikim lišćem koja ne podnosi šišanje najbolje je koristiti male vrtlarske škare.

KORISNI SAVJETI

  • pobrinite se da sav alat za orezivanje bude oštar jer ćete postići čiste i nenagnječene rezove,
  • biljni sok je kiseo te je stoga Rezidba živicapametno nakon svakog korištenja očistiti alat nauljenom krpicom kako ne bi došlo do oksidacije i hrđanja,
  • skupite i spalite ili odvezite sve što ste orezali, a naročito one dijelove na kojima se vide štete od bolesti i nametnika,
  • kod obavljanja rezidbe i popratnih aktivnosti nosite kvalitetne rukavice kako ne bi došlo do nepotrebnog ozljeđivanja,
  • orezivanje je najsigurnije izvoditi na zemlji jer se stolice i kante mogu lako izmaknuti,
  • nemojte rezati debele stabljike škarama za rezanje grana kako ne bi oštetili alat,
  • alat za rezidbu je jako oštar i potrebno ga je pažljivo koristiti,
  • ne čekajte predugo s rezidbom jer grane većeg promjera (>8 cm) loše podnose rezidbu,
  • velike rane je potrebno izgladiti pomoću hipa-noža i namazati pastom ili smolom za premazivanje rana,
  • snažni grm treba malo prikratiti, dok slabi treba jako orezati,
  • nemojte dopustiti živici da godišnje naraste više od 20 do 40 cm jer grmovi koji odu previše u visinu obično ogole pri dnu.