IZBOR BILJA
(kako odabrati najpogodnije)
Uvođenje biljnog materijala u zamisao izazov je za mnoge vlasnike vrtova, a i vrtlare zato što se radi o živom materijalu koji se konstantno mijenja iz mjeseca u mjesec i iz godine u godinu.
Uobičajeni problem vlasnika vrtova je da imaju jasnu viziju o tome što žele u smislu dizajna vrta (terase, puteljci, stepenice, popločenja), ali nemaju dovoljno znanja u odabiru bilja. Najčešće pogreške se događaju usvajanjem velike količine podataka u kratkom roku što dovodi do krivog odabira i većih troškova.
JEDNOSTAVNA PODJELA
Jednogodišnje, dvogodišnje biljke i lukovice možemo kombinirati i mijenjati iz godine u godinu, dok druge kao što su trajne i drvenaste žive više godina i potrebno ih je pažljivije odabrati i rasporediti u prostoru.
1. Jednogodišnje – siju se u proljeće, cvatu od kasnog proljeća pa sve do jeseni, donesu sjemenje i uvenu. U mladom vrtu dolaze kao izvrsno privremeno rješenje, dok u razvijenom mogu produžiti period cvatnje i popuniti praznine. Izgledaju lijepo u kombinaciji s ružama, grmovima i trajnicama. Gotovo sve jednogodišnje biljke vole sunce. Ne zahtijevaju puno njege.
2. Dvogodišnje – kod dvogodišnjih biljaka je potrebno nešto više strpljenja. Uzgajaju se iz sjemena koje sijemo usred ljeta. Prve godine stvaraju vijenac lišća u obliku rozete, dok druge godine počnu rano tjerati, a od svibnja i cvjetati. Nakon što ocvatu donesu sjemenje i uvenu.
3. Lukovice – smatraju se vjesnicima proljeća te označavaju dolazak ljepšeg vremena. Lijepo je znati da će vrt oživjeti nakon što se snijeg otopi. Radost koju nam donosi cvijeće lukovica nije ograničena samo na proljeće. Lukovice koje se sade u jesen cvjetaju u proljeće, a one koje se sade u proljeće cvjetaju ljeti i ujesen. Kratkog su vijeka i stvaraju nove lukovice koje je potrebno iznova zasaditi.
4. Zeljaste trajnice – sade se u proljeće te rastu 3-4 godine prije nego ih je potrebno podijeliti. Stabljike uvenu u jesen i ponovno se pojavljuju u proljeće. U pravilu ne cvatu dulje od osam tjedana pa je potrebno kombinirati više vrsta kako bi vrt cijele sezone bio u cvatu. Treba biti oprezan jer pretjerana raznolikost može stvoriti nemirnu sliku vrta.
5. Grmlje (drvenaste trajnice) – grmlje birajte prema visini koju će doseći nakon pet godina, a ne prema onoj koju ima u trenutku kupnje. Neko raste brzo, a neko veoma sporo. Većina u proljeće cvijeta i gubi lišće te se umjetnost njihove sadnje sastoji u pravilnoj kombinaciji gdje se izmjenjuju grmovi različitog doba cvjetanja, boje i oblika. Sadi se u jesen, a raste 10 i više godina.
6. Drveće – u svakom vrtu treba rasti barem jedno drvo. Bitno je odabrati ono koje će nam odgovarati visinom i širinom krošnje kako ne bi poslije imali neugodne trenutke odstranjivanja onog koje nam je priraslo srcu, a izraslo je preveliko i nije više prikladno. Sadi se u jesen i raste 20 i više godina. Kod odabira morate računati s lišćem i plodovima koji otpadaju, a korijenje nekih podiže i beton.
7. Četinjače (konifere) – njihova ljepota najbolje dolazi do izražaja u kombinaciji s drugim biljkama. Prilikom kupnje osobito obratite pozornost na konačnu visinu i brzinu rasta. Prikladne su za živice, ali treba biti oprezan jer se zapuštena živica ne može naknadno toliko ošišati te bi ju trebalo zamijeniti novom. Ako nemate vremena za održavanje izaberite vrste koje sporije rastu. U početku ne štite previše od pogleda, ali kasnije traže manje intenzivnu njegu i rjeđe šišanje. Rastu 15 i više godina i
mogu biti u obliku drveta ili grma. Zahtijevaju kiselo i rahlo tlo.
8. Penjačice – mogu biti jednogodišnje, trajnice i drvenaste trajnice koje rastu 10 i više godina. Postoji mnogo vrsta različitih boja, veličina, oblika listova i cvjetova i vremena cvatnje. Možemo ih podijeliti na one koje se same penju i one koje je potrebno pričvršćivati. Uz odgovarajuću njegu od male će biljke vrlo brzo nastati impresivna cjelina. Ukrašavaju zidove, balkone, ograde, pergole i ostale predmete i objekte po kojima rastu. Vrtu i kući daju poseban izgled koji izaziva divljenje.
9. Trave – postaju sve popularnije uz trend za prirodnijim izgledom vrta. Raznovrsnije su nego što većina ljudi misli povezujući ih s korovom. Neke od njih je teško zanemariti i ne uključiti u plan sadnje. Posebno su lijepe u kombinaciji s lukovicama i trajnicama.
10. Paprati – postoje vrlo male, dok ima i onih koje narastu metar i više. Uglavnom rastu u mračnijim i vlažnijim dijelovima vrta, a rijetke uspijevaju i na suhim i osunčanim mjestima. Svojim posebnim izg
ledom mogu pridonijeti čarobnom izgledu vrta.
11. Močvarno i vodeno bilje – prodaje se dok je još vrlo malo, a sadi se u proljeće. Raste na vlažnim i močvarnim područjima, te u jezerima i potocima. Ukoliko nemamo vodenih površina možemo ih saditi i u vodonepropusnim posudama. Vodene biljke ne smiju bujati toliko da prekriju pogled u vodu. Vrt sa jezerom ili potočićem nije lako za održavati.
12. Bilje za kamenjare – zahtijevaju propusno tlo koje nije bogato hranjivim sastojcima. Vole sunce i suha mjesta. U nekim krajevima ih je zimi potrebno zaštititi. Najbolje ih je saditi u proljeće. Bez obzira o kolikom se kamenjaru radi u njemu bi trebalo naći mjesta za nekoliko grmova.
OBLIKOVANJE BILJEM
Biljne oblike možemo izabrati tako da naglase ili prikriju postojeće oblike na parceli i u okolici.
Kada imate ideju o ukupnom izgledu, počnite razmišljati kojim ćete biljkama postići željene rezultate.
Kod oblikovanja biljem poželjno je u obzir uzeti ovu podjelu na pet ”kategorija”:
1. Posebne biljke (žarišne točke i zvijezde vrta) – ključne su za usmjeravanje pogleda. Mogu vladati ili biti protuteža postojećim obilježjima. Trebale bi povezati proporcije kuće s proporcijama vrta. Preveliko stablo može zagušiti vrt i poremetiti ravnotežu dok recimo premalena biljka neće uopće doći do izražaja. Može biti samo jedna posebna biljka ili više njih.
2. Skeletne biljke (zimzeleni) – glavna uloga im je stvaranje cjelogodišnjeg zelenila, pozadine za ostalo bilje i zaštite od pogleda i vjetra. Najviše do izražaja dolaze zimi jer su tada jedini izvor bo
je i zelenila. U ovu kategoriju spada zimzeleno drveće i grmlje. Važan skeletni element su recimo živice.
3. Ukrasne biljke – uvode se u sljedećoj fazi. Stoje ispred skeletnih biljaka koje im služe kao pozadina. Mogu biti cvjetni grmovi, visoke ukrasne trave, neke vrste penjačica.
4. Ljepotice – prvenstveno su to zeljaste trajnice koje uzgajamo zbog lijepog cvijeća i zanimljivog lišća tijekom proljeća i ljeta. U ovoj fazi možete malo i eksperimentirati jer to neće toliko utjecati na ukupni dojam nasada. Cilj je stvaranje sklada boja u vrtu.
5. Ispune – su biljke koje popunjavaju prostore između grmova i trajnica ili rastu u travi u skupinama. To su lukovice, jednogodišnje i dvogodišnje biljke. Instant-biljke koje su najbitnije u doba kada je vrt mlad jer popunjavaju praznine za nove sadnje i daju vrtu boju.
NABAVA BILJNOG MATERIJALA
Prije svega bi trebali prikupiti podatke o tome kakva zemlja odgovara kojoj biljci, kako podnosi sjenu, sunčevo svjetlo, vjetar, nisku temperaturu, koliko će narasti i koliko brzo, kako izgleda u različitim godišnjim dobima, koliko vremena trebate posvetiti za redovno održavanje te koliki joj je životni vijek.
P
otrebno je utvrditi koje biljke uspijevaju u okolici te napraviti analizu tla kako bi izabrali one koje će ostvariti ”puni” genetski potencijal rasta.
Biljni materijal je poželjno nabavljati iz domaćih ”susjednih” rasadnika jer će takve biljke najbolje odgovarati lokalnim klimatskim uvjetima.
Može se započeti s nekoliko prikladnih primjeraka drveća, grmlja i penjačica te ih dalje po potrebi razmnožavati, a možete odmah potrošiti mnogo novca i ispuniti vrt s biljkama.
Bilje koje raste sporije trebalo bi kombinirati s brzorastućim kako ne bi predugo čekali da se vrt razvije, a naknadno ih možete premjestiti.
Jednogodišnje biljke, travnjake i povrtnjake možete uzgojiti iz sjemena.
Kako bi vaš vrt blistao tijekom cijele godine uzmite u obzir sve navedene faktore i pažljivo odaberite bilje za svoje kombinacije kako bi izabrali najbolje i ostvarili vašu zamisao idealnog vrta.
